Samad Behrangi: Crna ribica

Ako ste jedni od učiteljica i učitelja koji svakodnevno ili povremeno vole čitanjem naglas obogatiti dnevni sadržaj rada, ovo je priča u kojoj će vaši učenici svakako uživati i koja će ih potaknuti na razmišljanje. Bilo da si uzmete vremena i pročitate je odjednom, bilo da je čitate dio po dio kroz tjedan dana, materijala za promišljanje i raspravu neće nedostajati.
 
Crna ribica iranskoga autora Samada Behrangija najpoznatija je njegova dječja priča. Objavljena je 1967. godine i vrlo brzo nailazi na pozitivne reakcije publike. Jedno je pak vrijeme bila zabranjena jer se smatrala kritikom tadašnje iranske vlasti.
 
Tekst prate ilustracije Farshida Mesghalija za koje je 1974. primio nagradu Hans Christian Andersen za izniman doprinos dječjoj književnosti.
 
Iako izdana prije više od 50 godina, priča o Crnoj ribici aktualna je i danas. Djelo prati hrabru i znatiželjnu ribicu koja je odlučila izaći iz udobnosti vlastitoga doma i istražiti svijet te tako dobiti odgovore na neka svoja pitanja.
 
„Shvatila sam da mnoge ribe u starosti proklinju svoju sudbinu i jadikuju da su život potratile uzalud. Svagda se žale, prigovaraju i kukaju. Ja samo želim znati je li život doista neprestana vrtnja na uvijek istom skučenom mjestu, sve dok ne ostariš i ne odeš s ovoga svijeta ili se ipak može i drukčije živjeti.“
 
Ribica nailazi na nerazumijevanje svojih želja od strane majke i susjeda ribica.  Svim je silama pokušavaju odgovoriti od ideje istovremeno zamjerajući majci ribi na lošem odgoju. Njihovo negodovanje u jednom trenutku eskalira do pokušaja fizičkog napada na Crnu ribicu, a prisutne su i prijetnje: „Odeš li od nas, nema više povratka, čak i ako se predomisliš.“
 
Odličan je ovo trenutak za razgovor s učenicima.

• Jesu li želje Crne ribice pretjerane?
• Bi li trebala poslušati majku ili pokušati ostvariti svoje želje?
• Zašto su majka riba i susjede toliko uporne u odgovaranju Crne ribice od odlaska na put? Čega se boje?
• Što bi ti učinio na mjestu Crne ribice?

 
Ribica, ponekad drska u svom obraćanju, ali odvažna i ustrajna na svome putu susreće različite likove: ribice, žabu, raka, guštera, srnu, pelikana, a svaki je susret vrijedno životno iskustvo. Dan za danom redaju se situacije, od očaravajućih novih iskustava kao što je susret s Mjesecom koji, da je ostala kod kuće, nikada ne bi doživjela, do opasnih nevolja s kojima se mora suočiti i gdje joj život visi o koncu.
 
„Smrt me može lako i brzo sustići, ali sve dok živim, ne smijem joj ići ususret. Ipak, ako joj se jednoga dana nađem na putu - a doći će i taj čas - važno je samo to kako moj život ili smrt utječu na živote onih drugih...“
 
Kraj priče o Crnoj ribici ostaje otvoren. Ribica se našla u borbi s čapljom, prijetnjom svim ribama u moru te odlučuje, ne samo ne postati njezin obrok, već je i uništiti kako bi spasila ostale ribe kojima je čaplja ugrožavala živote. Čaplju je svladala, prijetnja je uklonjena, no što je bilo s Crnom ribicom, ne zna se. Ovakav nam kraj postaje odličan poticaj za razgovor s učenicima.

• Što misliš, je li Crna ribica preživjela sukob?
• Misliš li da je požalila što je krenula na put od potočića do mora?
• Kakav bi joj život bio da je odustala od putovanja i ostala u svome potočiću?
• Je li njen put u nepoznato hrabrost ili ludost?

 
Čitate li priču učenicima prvoga ili drugoga razreda, svakako je dobro čitati u nastavcima, a nakon čitanja uz par pitanja provjeriti razumijevanje teksta i dozvoliti učenicima slobodno izražavanje mišljenja o onome što su čuli i postavljanje pitanja. Nekima će možda biti potrebno rastumačiti određene postupke likova ili razjasniti dijelove radnje. Sa starijim je učenicima moguće djelo proći u cjelini, a nakon čitanja može se povesti razgovor o željama i životnim ciljevima učenika te načinima njihova ostvarenja.
 
Crna ribica djelo je koje se pamti. Neka će ga djeca imati potrebu čuti (i pročitati) i više od jednom. Kako dijete raste i sazrijeva, tako je u mogućnosti i dublje proniknuti u poruke priče. S djetinjstvom ne završava ljubav prema Crnoj ribici jer joj se i mnoštvo odraslih, u određenim periodima, rado vraća.
 
 
 
 
Slikovnicu je izdala nakladnička kuća Znanje 2016. godine.









Piše: Maja Medak